U nastavku su objašnjene sve ključne zakonske promjene, obveze i koraci koje poduzetnici i obrtnici moraju poduzeti u vezi uvođenja fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji (u daljnjem tekstu B2C), izdavanje i fiskalizacija elektroničkog računa (u daljnjem tekstu: eRačun) u poslovanju poreznih obveznika (u daljnjem tekstu B2B i B2G).
Važne napomene:
– Svi izlazni računi svih obveznika poreza na dohodak i poreza na dobit u RH od 01.01.2026. prema krajnjem potrošaču (B2C) moraju biti fiskalizirani neovisno o načinu plaćanja računa,
– Svi izlazni e-Računi svih obveznika poreza na dohodak i poreza na dobit u RH od 01.01.2026. prema drugom obvezniku (B2B) RH od 01.01.2026. moraju biti fiskalizirani,
– Svi izlazni e-Računi svih obveznika poreza na dohodak i poreza na dobit u RH od 01.01.2026. prema javnim tijelima (B2G) RH od 01.01.2026. moraju biti fiskalizirani,
– Izlazni računi prema drugom obvezniku RH (B2B) izdani od obveznika poreza na dohodak i poreza na dobit u RH a koji nisu u sustavu PDV-a od 01.01.2026. će se u slučaju naplate gotovinom ili karticom morati fiskalizirati,
– Izlazni računi u EU / inozemstvo (B2B ili B2G) prema trenutačnim propisima fiskalizacije 2.0 nisu obuhvaćeni obvezom slanja e-računa i fiskalizacije, dok prema krajnjem potrošaču u EU / inozemstvu (B2C) moraju biti fiskalizirani neovisno o načinu naplate računa,
Svi koji nisu obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit (kao npr. privatni iznajmljivači, opg, udruge, dohodak od kapitala-dugoročno iznajmljivanje i sl) ne podliježu obvezi fiskalizacije 1.0, fiskalizacije 2.0, primanju e-računa, izdavanju e-računa (znači imaju papirni račun, pdf, mail i sl.).
Objašnjenje skraćenica korištenih u nastavku teksta:
B2C je skraćenica za Business-to-consumer model je prodaje u kojem tvrtke prodaju proizvode i usluge izravno pojedinačnim potrošačima, a ne drugim tvrtkama. Na primjer: obrt → fizička osoba (krajnji potrošač); trgovačkoo društvo → fizička osoba (krajnji potrošač),
B2B je skraćenica za Business-to-business (poslovanje između dvaju poslovnih subjekata) i odnosi se na poslovne transakcije između dva ili više poduzetnika kao npr: obrt → obrt; trgovačko društvo → obrt; trgovačko društvo → trgovačko društvo,
B2G je skraćenica za Business to Government (poslovanje između poslovnog subjekta i državnih tijela/državnih institucija) i odnosi se na transakcije, usluge ili razmjenu podataka između poduzeća i javnih institucija, kao što su škole, bolnice, gradovi i sl. Primjeri za B2G: trgovačko društvo → osnovna škola; obrt → KBC i sl.,
KPD je šestoznamenkasta klasifikacijska oznaka iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD) kojom se svaka stavka roba ili usluga na e-računu mora jednoznačno označiti.
1. Koje su zakonske promjene sukladno novom Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/2025) ?
Zakon je stupio na snagu 1. rujna 2025. godine, a obvezna primjena određeih odredbi Zakona koje se tiču e-Računa i Fiskalizacije 2.0 započinje od 1. siječnja 2026. (I faza) odnosno 1. siječnja 2027. godine (II faza). O svemu u tekstu u nastavku.
E-Računi
– Uvodi se obveza slanja i zaprimanja e-Računa u strukturiranom elektroničkom formatu (XML),
PDF, excel i word više nisu prihvatljivi kao e-Račun — mogu postojati samo kao vizualizacija,
Zakon o fiskalizaciji definira fiskalizaciju u tri segmenta:
* B2C (Business to Consumer): fiskalizacija svih računa u krajnjoj potrošnji neovisno o načinu plaćanja,
* B2B (Business to Business): izdavanje i fiskalizacija e‑računa između poreznih obveznika,
* B2G (Business to Government): fiskalizacija e-računa izdanih između poreznih obveznika i javnih tijela.
– Zakon o fiskalizaciji definira obavezu upisivanja KPD šifre te navodi sljedeće:
kao standard koristi se „Klasifikacija proizvoda po djelatnostima – KPD“,
obveznici moraju svakoj stavci računa pridružiti „ispravnu klasifikacijsku oznaku iz KPD-a“ od šest znamenki (link na upute vezano u KPD: https://porezna-uprava.gov.hr/hr/klasifikacija-proizvoda-kpd-2025/7718), Navod Porezne uprave: bez ispravne KPD šifre na stavku, e‑račun neće proći fiskalizaciju.
Fiskalizacija 2.0
– Fiskalizacija 1.0 (trenutni model) i dalje ostaje na snazi za B2C transakcije. Ako imate slučaj u Vašem društvu izdavanja računa prema krajnjim potrošačima (B2C) i ako od 1.1.2026. postajete obveznici slanja e-računa i fiskalizacije 2.0 (za B2B i B2G), morati ćete osigurati dva certifikata fiskalizacije (F1 i F2). Fina je najavila mogućnost spajanja ova dva certifikata u jedan, ali za sada se trebaju imati dva odvojena,
– Svi računi obveznika PDV-a ulaze u sustav fiskalizacije neovisno da li se radi o transakcijama B2B, B2C ili B2G,
– Svi računi koji podliježu fiskalizaciji prolaze kroz obvezno slanje podataka Poreznoj upravi prije isporuke kupcu i to:
* Fiskalizacija 1.0: automatski šalje podatke o B2C računima (krajnja potrošnja) u Poreznu,
* Fiskalizacija 2.0: e‑računi B2B i B2G šalju se elektronički, fiskaliziraju se i automatski se uključuju u e‑izvještavanje.
Ostale promjene:
Uvođenje KPD-2025 oznake/šifre kao obvezni podatak na e-računima,
Uvođenje obveze e-Izvještavanja.
2. Tko je obveznik primjene novog Zakona i od kada?
Primjena od 1. 1. 2026.
Obveznici PDV-a:
– Kada izdaju račune prema B2C – morati će kroz poseban modul izdavati račune. Ti računi neće biti e-računi, ali će se morati fiskalizirati neovisno o vrsti naplate (Fiskalizacija 1.0 + proširenje sukladno Fiskalizaciji 2.0 i na transakcijski plaćene račune prema krajnjoj potrošnji),
– Kada izdaju transakcijske račune prema B2B i B2G – morati će ove račune izdavati kroz modul B2B i B2G. Ti računi će biti e-računi i morati će se fiskalizirati. Ovi računi će se slati preko posrednika i oni će u Vaše ime fiskalizirati račune,
– Kada se izdaje gotovinski račun (plaćen novčanicama, kovanicama i karticama) prema B2B i B2G – ovi računi moraju biti fiskalizirani i ne izdaju se e-računi,
– Uvođenje KPD šifre,
– Uvođenje obveze e-Izvještavanja.
Subjekti izvan PDV-a:
– Kada izdaju račune prema B2C – morati će kroz poseban modul izdavati račune. Ti računi neće biti e-računi, ali će se morati fiskalizirati neovisno o vrsti naplate (Fiskalizacija 1.0),
– Kada izdaju transakcijske račune prema B2B – ti računi nisu obvezni fiskalizacije niti izdavanja e-računa,
– Kada izdaju račune prema B2G – ti računi će biti obvezni fiskalizacije i obvezni biti u formi e-računa,
– Kada izdaju gotovinski račun prema B2B i B2G – ovi računi moraju biti fiskalizirani i ne izdaju se e-računi.
Tablični prikaz obveza izdavanja e-računa i fiskalizacije od 1.1.2026. prema vrsti obveznika.
Oznake: „x“ – nema obveze fiskalizacije ni izdavanja e-računa; „kvačica“ – ima obvezu fiskalizacije bez obveze izdavanja e-računa; „kvačica e-račun“ – ima obvezu izdavanje e-računa i fiskalizacije e-računa
Primjena od 1. 1. 2027.
Svi poslovni subjekti (bez obzira na PDV status) moraju:
Odabrati informacijskog posrednika
izdavati i zaprimati e-Račune,
koristiti KPD šifre,
provoditi fiskalizaciju,
osigurati e-Izvještavanje
Tablični prikaz obveza izdavanja e-računa i fiskalizacije od 1.1.2027. prema vrsti obveznika.
Oznake: „kvačica“ – ima obvezu fiskalizacije bez obveze izdavanja e-računa; „kvačica e-račun“ – ima obvezu izdavanje e-računa i fiskalizacije e-računa
3. Tko mora odabrati informacijskog posrednika i do kada?
Informacijskog posrednika moraju odabrati:
– svi porezni obveznici u sustavu PDV-a koji izdaju i zaprimaju e-Račune,
– svi porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV i primaju e-Račune i ne žele koristiti državnu aplikaciju “ MIKROeRAČUN”.
Malo pojašnjenje: Svi klijenti koji nisu obveznici PDV-a, nisu dužni uvesti fiskalizaciju 2.0 do 31.12.2026. godine. Također nisu dužni niti slati e-račune (izuzev B2G transakcije koje ste do sada pojedinačno slali direktno odlaskom u poslovnicu FINA-e). Mogu nastaviti raditi kao i do sada. Jedina promjena je obveza zaprimanja e-računa. Porezna uprava je omogućila takvim klijentima besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN preko koje će zaprimati ulazne e-račune.
Rokovi za ugovoranje informacijskog posrednika za e-račune i fiskalizaciju 2.0:
Obveznici PDV-a: do kraja 2025.
Ostali subjekti: do kraja 2026.
Preporuka je ugovoriti odnos s informacijskim posrednikom na rok od 12 mjeseci. Unutar navedenog razdoblja može doći do mnogih promjena na tržištu pa preporučamo navedeno trajanje ugovora.
Kod informacijskog posrednika FINA možete ugovoriti aplikaciju ili fina stick. Aplikacija ide kada imate svoj modul za izdavanje i zaprimanje računa, a fina stick kada ćete se spajati preko browser verzije. Svaki informacijski posrednik nudi vlastita rješenja pristupa, te je preporuka prije potpisa ugovora s posrednikom, provjeriti način na koji sustav funkcionira. Ovdje prvenstveno govorimo o informacijama pristupa, slanja izlaznih računa, prijema i potvrde ulaznih računa, ali i način djeljenja dokumenata s Vašim knjigovodstvom.
4. Kako će izgledati slanje računa u novom sustavu?
Račun se više ne šalje kao PDF ili neki drugi format putem e-maila.
Proces je sljedeći:
1. Račun se kreira u softveru ili ručno u sustavu informacijskog posrednika.
2. Softver generira strukturirani XML e-Račun.
3. XML se šalje kroz mrežu informacijskog posrednika do primatelja. 4. Ako račun podliježe fiskalizaciji, prije slanja se automatski šalju podaci Poreznoj upravi.
5. Primatelj ga zaprima putem svog informacijskog posrednika ili u aplikaciji Porezne uprave.
5. Kako se tehnički šalje e-Račun?
Postoje dva načina:
A) Automatski kroz softver (Vaše softversko rješenje za fakturiranje, knjigovodstveni program)
– Najčešći i najpraktičniji model.
– Oblik XML-a i potpisivanje sustav radi automatski.
– Preporučuje se svim klijentima koji izdaju više od nekoliko računa mjesečno.
B) Ručno kroz web-browser informacijskog posrednika
– Klijent se prijavi na portal svog informacijskog posrednika.
– Upisuje podatke o kupcu i stavkama ručno ili učitava XML.
– Koristi se za male korisnike, obrtnike početnike i one bez računovodstvenog softvera.
6. Što porezni obveznici PDV-a trebaju napraviti da bi izdavali e-Račune?
1. Odabrati informacijskog posrednika do 31.12.2025. godine (preporučamo i ranije)
2. Nadograditi ili zamijeniti softver za izdavanje računa kako bi podržavao e-Račune.
3. Uskladiti šifarnik i podatke (kupci, artikli, KPD šifre).
4. Obaviti testno slanje e-Računa prije roka.
5. Uključiti modul za fiskalizaciju unutar softvera.
6. Organizirati digitalnu arhivu e-Računa.
Ništa od ovoga se ne radi na Poreznoj upravi — sve se radi kroz softver ili informacijskog posrednika.
7. Tko vrši fiskalizaciju?
– Ako odaberete licenciranog informacijskog posrednika poput Financijske agencije (FINA), fiskalizaciju tehnički provodi posrednik. U linku u nastavku je popis informacijskih posrednika kojima je izdana potvrda o sukladnosti https://porezna-uprava.gov.hr/hr/popis-informacijskih-posrednika/8019,
– Klijent ručno ne šalje ništa Poreznoj upravi,
– Softver automatski šalje XML zapis o računu u trenutku izdavanja.
8. Mora li klijent nešto prijaviti Poreznoj upravi?
Klijentova obveza je kroz FiskAplikaciju potvrditi kojeg posrednika koristiti za informacijskog posrednika. Licencirani posrednik predstavlja pristupnu točku, a to je tehnička i zakonska uloga u sustavu razmjene e‑računa koja omogućuje slanje i primanje e‑računa između izdavatelja i primatelja, uključujući fiskalizaciju i e-izvještavanje prema Poreznoj upravi.
FiskAplikacija je web-modul Porezne uprave. Ovaj korak možemo napraviti mi umjesto Vas, kada nam dostavite informaciju s kojim ste informacijskim posrednikom potpisali ugovor.
9. Kako će klijenti zaprimati račune?
Moguće su dvije opcije:
1) Kroz softver (automatski)
– Ako imaju ERP ili knjigovodstveni program s modulom za primitak e-Računa,
– Računi ulaze direktno u program i tamo se evidentiraju opći podaci računa.
2) Ručno na portalu posrednika
– Klijent se prijavi u browser i preuzima XML datoteke ručno,
– Postoji mogućnost preuzimanja vizualizacije (PDF) radi pregleda.
3) Putem državne aplikacije “Mikro eRačuni”
– Dostupno za male korisnike odnosno klijente koji nisu u sustavu PDV i koji u 2026.godini još nemaju obvezu odabrati posrednika.
10. E-izvještavanje?
– Tijekom Fiskalizacije 2.0, pored fiskalizacije e-računa, obveznici moraju slati Poreznoj upravi izvještaje o određenim događajima — npr. o odbijenim e-računima, o tome da nisu uspjeli izdati e-račun te o naplati računa,
– E-izvještavanje (e-reporting) Poreznoj upravi možete poslati:
* direktno kroz FiskAplikaciju Porezne uprave,
* ili preko informacijskog posrednika (ako koristite posrednika za e-račune i fiskalizaciju),
– Ako želite da informacijski posrednik radi E-izvještavanje za Vas, tu uslugu morate ugovoriti.
– E-izvještavanje se mora podnijeti mjesečno — na primjer, izvještaj o plaćenim (naplaćenim) e-računima treba ići do 20. u mjesecu za prethodni mjesec,
– Važno je u ugovoru s posrednikom jasno definirati tko radi e-izvještavanje (vi ili posrednik), a tko plaća tehničke troškove toga.
11. Može li klijent dati punomoć knjigovodstvu za slanje i primanje računa?
Da.
Klijent može dati punomoć računovodstvenom servisu da:
– Šalje/izdaje e-Račune umjesto njega,
– prima e-Račune u njegovo ime*,
– vodi digitalnu arhivu, – – – — obavlja fiskalizaciju kroz softver koji koristi računovodstvo.
Punomoć se daje posredniku ili kroz softver — ne Poreznoj upravi.
Posrednici trenutno nude digitalnu arhivu račun za 6 godina, no prema Zakonu o računovodstvu, računi se moraju čuvati minimalno 11 godina. Bitno je osigurati da se računi čuvaju u propisanim rokovima. Možete Vi samostalno spremati račune na vlastiti server ili možemo Vam mi kao knjigovodstvo pružiti uslugu arhiviranja računa.
*Napomena: pod primanjem e-Računa ne podrazumijevamo i prihvaćanje e-računa. Klijent sam mora prihvatiti e-račun dok će knjigovodstveni servis isti preuzeti u knjigovodstvenu obradu.
12. Što su KPD oznake/šifre i kako će se implementirati u e-račun?
KPD 2025. je središnja klasifikacija proizvoda i statistički standard koji se koristi za prikupljanje i objavu podataka koji zahtijevaju razinu proizvoda te za međunarodnu razmjenu podataka i iskazuju se isključivo na eRačunima uzimajući u obzir djelatnost (prema NKD-u) koja se obavlja. Namjera je da KPD šifre odgovoraju djelatnostima za koje je porezni obveznik registriran. Preporuka je da provjerite svoje registirane djelatnosti i prema potrebi provedete dodatni upis djelatnosti.
Ukoliko Vaš softwer nema integrirani šifrarnik KPD pretraživanje KPD 2025. je dostupno putem KLASUS aplikacije na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Za pomoć u primjeni klasifikacije dostupna je email adresa KPD@dzs.hr.
KPD oznaka ne zamjenjuje naziv i opis artikla kao ni šifru artikla iz Vaših programa.
Implementacija KPD oznake na e-računima vrši se na sljedeći način:
– Softver treba imati unaprijed pripremljen šifarnik,
– Korisnik odabire KPD šifru,
– Kod ručnog unosa u portalu posrednika također se odabire KPD šifra iz liste.
Ako klijent nije siguran koju KPD odabrati — knjigovodstvo to može podesiti ili objasniti.
Preporučamo klijentima koji koriste svoj software da unesu KPD šifru u postojeće artikle na zalihi kako bi si olakšali kreiranje e-računa nakon 1.1.2026.
13. Računi – tipovi dokumenata
Prema tehničkoj specifikaciji Porezne uprave, postoji poseban KOD (tip dokumenta) za sljedeće račune:
Tip dokumenta 380 – redovni (komrecijalni) račun
Tip dokumenta 381 – odobrenje (“credit note”) u punom iznosu
Tip dokumenta 383 – terećenje
Tip dokumenta 384 – korektivni račun u negativnom iznosu (“storno”)
Tip dokumenta 385 – konsolidirani račun
Tip dokumenta 386 – račun za predujam
Tip dokumenta 387 – račun za najam
Tip dokumenta 388 – porezni račun
Tip dokumenta 389 – samoizdavajući račun
__________________________________________________________________________________
14. Problemi pri slanju e-računa?
Tehnički problem može biti:
– Sustav posrednika ne radi (npr. FINA, banka, ERP).
– Greška u XML formatu e‑računa,
– Račun nije vidljiv u sustavu posrednika.
Važno je dokumentirati problem: screenshot, poruke o grešci, e-mail komunikaciju s posrednikom.
Ako se ne može poslati e‑račun na vrijeme, Zakon o fiskalizaciji dopušta: 1. Izdavanje privremenog računa ili papirnatog računa
– Izdaje se račun u formatu koji se može poslati kupcu (PDF, papir),
– Evidenciju tog računa čuva se u knjigovodstvu.
2. Rok za naknadno slanje e‑računa
– Kad sustav proradi ili se riješi problem kod posrednika, naknadno se šalje fiskalizirani e‑račun,
– Važno je da je datum računa i datum slanja jasan, te da se čuva dokaz o naknadnom slanju. KPD šifre (Klasifikacija poslovnih događaja) biraju se prilikom kreiranja računa, a određuju vrstu transakcije.
Da se izbjegnu kazne, potrebno je dokumentirati: datum pokušaja slanja računa, tehničke probleme koje je sustav javljao i komunikaciju s posrednikom.
__________________________________________________________________________________
15. Kazneni / prekršajni propisi po Zakonu o fiskalizaciji
Prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/25) propisane su kazne za pravnu osobu koja ne izdaje e-račun i/ili ne fiskalizira e-račun u iznosu od 3.980,00 eura do 66.360,00 eura. Propisana je i kazna za odgovornu osobu pravne osobe koja ne izdaje e-račun i/ili ne fiskalizira e-račun u iznosu 660,00 eura do 6.630,00 eura.
Zakonom je propisana kazna i za fizičku osobu (npr. obrtnika) koji ne izdaje e-račun i/ili ne fiskalizira e-račun u iznosu od 3.980,00 eura do 39.810,00 eura.
